Stari običaj koji nas spaja
Zamišljena s namjerom da toplom porukom nadomjesti fizičko zajedništvo za blagdane, božićna čestitka i na njoj ispisane želje posebno zanimanje bude upravo danas. Okrenimo se običaju čestitanja kakav su poznavali naši stari i ispišimo vlastitu blagdansku priču!
Jedinstvene čestitke
Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mali je muzej blagdanskih želja s više od 500 jedinstvenih božićnih i novogodišnjih čestitaka. Neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića, a neke su djelo nepoznatih autora. Jedna od najstarijih putovala je davne 1905. godine i upućena je Elzi Kučeri, prvoj ženi knjižničarki u Hrvatskoj, koja ju je brižno sačuvala.
Neprocjenjiva vrijednost
Svaka sačuvana kartolina od neprocjenjive je vrijednosti – bez obzira na to komu je upućena ili koliko je likovni motiv koji ju krasi umjetnički uspješan. Ono što je čini vrijednom jest da je napisana, upućena i sačuvana te nas i danas nadahnjuje. Na njoj rukom ispisana poruka nadživjela je trenutak u kojem je nastala, a ljubav i privrženost zabilježene na poleđini božićnoga motiva, žive i danas.
Svaka želja je posebna
Ispišite svoju čestitku i ovoga Božića poželite svojim najmilijima najljepše želje. #SvakaŽeljaJePosebna #TradicijaDobrihŽelja
Zavirite u zbirku čestitki kakve u nedjelju stižu uz Večernji list
Svaka je blagdanska želja posebna, no ove je godine jedna svima zajednička – da pandemija što prije završi. A kako bismo i u ovim vremenima mogli čestitati Božić i Novu godinu na tradicionalan način, Večernji list uključio se u akciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice “Tradicija dobrih želja”.
Kako je nastala tradicija slanja božićnih čestitki i evo gdje možete pronaći najljepše za ovu godinu
Slanje božićnih čestitki danas je zamijenjeno slanjem Whatsapp poruka, gifova i ostalih brzih, neosobnih načina komunikacije. Ali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu želi nas potaknuti na stari običaj koji nas spaja.
Slali su rukoljube u krasopisu i najljepše želje blagorodnima
Gotovo jednako kao i motivi, zanimljive su i poleđine jer nam govore o načinu na koji su ondašnji ljudi komunicirali. – Muškarce su oslovljavali s “poglaviti”, “blagorodni”, “velecijenjeni”, a žene s “milostiva gospođa”, “ljupkovidna”, slali su rukoljube…